Kavazović: Reis Čaušević je vrlo hrabro i smjelo rješavao izazove i prepreke

Povodom obilježavanja 100. godišnjice ustoličenja reisa Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je održano predavanje sa ciljem podsjećanja na prvake Bošnjaka i njihov doprinos islamskim, ali i drugim naukama.

"Reis Džemaluddin ef. Čaušević je jedan od bh. prvaka koji nije ostao upamćen samo kao vrhovni vjerski autoritet, već kao zagovornik tolerancije i napretka u društvu", kazala je u uvodnom obraćanju direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Dževada Šuško.

Naglasila je da je reis Čaušević ostao poznat i kao borac za prava žena, a naročito njihovog obrazovanja i društvenog angažmana i po svojim aktivnostima na polju reforme obrazovanja i tumačenju islama u skladu sa zahtjevima vremena.

Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović je pozdravio prisutne i pohvalio organizatore – Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“ – te posebno zahvalio akademiku Enesu Kariću.

"Svi dugujemo reisu Čauševiću puno toga, a prije svega što je bh. muslimane okrenuo ka pravom putu koji je u to vrijeme bio izazovan, pun prepreka, a on je vrlo hrabro i smjelo rješavao i to je činio za sve nas", kazao je Kavazović.

Dodao je da je i naše, današnje vrijeme puno izazova i puno dilema, ali je izrazio nadu da će lik i djelo koje je ostavio reis Čaušević biti inspiracija da sve te izazove rješavamo hrabro kako je on to činio.

O liku i djelu reisa Čauševića govorili su akademik Enes Karić, prof. dr. Adnan Jahić, te prof. dr. Senadin Lavić koji su podsjetiti javnost na reisovu reformatorsku misao, prosvjetiteljsku djelatnost i ulogu u društveno-političkim kretanjima na Balkanu.

Javnost je imala priliku upoznati se o autentičnom carskom dekretu koji je reisu Čauševiću bio predat od austrougarskog cara 1914. godine, a koju je za ovu prigodu reisov unuk, Sedad Mulalić, ustupio Institutu na korištenje.

Uz carski dekret mogla su se vidjeti i mnoga priznanja i odlikovanja koja su mu za života i nakon smrti dodijeljena.

Akademik Karić je kazao da je Čaušević kao obrazovan čovjek radio na poljima prihvatanja savremenih evropskih dostignuća u prosvjeti, tumačenjima vjere islama i reforme islamskih institucija.

"Također, bio je čovjek koji je na području tumačenja islama i Kur'ana zastupao mišljenja da se i islam, a i Kur'an, razumijevaju u plodotvornom susretu "dviju rijeka": tradicije koja je živa i koja nas duhovno sačinjava i onog novog koje se posvjedočava kao dobro, kao svježe, kao vrijedno", smatra Karić.

Naglasila je da je reis Čaušević ostao poznat i kao borac za prava žena, a naročito njihovog obrazovanja i društvenog angažmana i po svojim aktivnostima na polju reforme obrazovanja i tumačenju islama u skladu sa zahtjevima vremena.

Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović je pozdravio prisutne i pohvalio organizatore – Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“ – te posebno zahvalio akademiku Enesu Kariću.

"Svi dugujemo reisu Čauševiću puno toga, a prije svega što je bh. muslimane okrenuo ka pravom putu koji je u to vrijeme bio izazovan, pun prepreka, a on je vrlo hrabro i smjelo rješavao i to je činio za sve nas", kazao je Kavazović.

Dodao je da je i naše, današnje vrijeme puno izazova i puno dilema, ali je izrazio nadu da će lik i djelo koje je ostavio reis Čaušević biti inspiracija da sve te izazove rješavamo hrabro kako je on to činio.

O liku i djelu reisa Čauševića govorili su akademik Enes Karić, prof. dr. Adnan Jahić, te prof. dr. Senadin Lavić koji su podsjetiti javnost na reisovu reformatorsku misao, prosvjetiteljsku djelatnost i ulogu u društveno-političkim kretanjima na Balkanu.

Javnost je imala priliku upoznati se o autentičnom carskom dekretu koji je reisu Čauševiću bio predat od austrougarskog cara 1914. godine, a koju je za ovu prigodu reisov unuk, Sedad Mulalić, ustupio Institutu na korištenje.

Uz carski dekret mogla su se vidjeti i mnoga priznanja i odlikovanja koja su mu za života i nakon smrti dodijeljena.

Akademik Karić je kazao da je Čaušević kao obrazovan čovjek radio na poljima prihvatanja savremenih evropskih dostignuća u prosvjeti, tumačenjima vjere islama i reforme islamskih institucija.

"Također, bio je čovjek koji je na području tumačenja islama i Kur'ana zastupao mišljenja da se i islam, a i Kur'an, razumijevaju u plodotvornom susretu "dviju rijeka": tradicije koja je živa i koja nas duhovno sačinjava i onog novog koje se posvjedočava kao dobro, kao svježe, kao vrijedno", smatra Karić.